attente 14

 

SEYGELAARE

[av_one_full first]

Ko ɓoggol Fulɓe jaambareeɓe, ngol yahdataa e jimol. Ko leeɓol bellalol, ko Buubu Arɗo hoɗantenoo ngol, oon ko laamɗo Pullo Maasina.

[/av_one_full]

NJILLU LEELI E YILLAADE

 

[av_one_full first]

Jimol dingiral (chant populaire). Haalata ko haala potal, heewi yimeede ko e kirɗeeli pine walla maagooji.

[/av_one_full]

MALI SAAJO

[av_one_full first]

Ɓoggol Subalɓe, waɗti yahdineede e jimol biyateengol kanyum ne Maali Saajo. Mali firti ko Ngabu.

[/av_one_full]

LEELE

[av_one_full first]

Ko leeɓol jahdowol e jimol biyateengol kanyum e hoore mum Leele. Ko jimol dingiral (chant populaire). Leele haalata ko gilli, cehilaagal e nyaam-golluuje tiiɗɗe.

[/av_one_full]

LAGIYA

[av_one_full first]

Walla mbiyaa Layya, ko ɓoggol Deeniyankooɓe e seɓɓe mum’en. Ina yahda e jimɗi biyateeɗi Gumalaa, jimɗi maabgol jaambareeɓe, ndeen so wolde waaldaama, ko ndeen Gumaalaa yimatee, worɓe ɓee mbaala maabde, rewɓe ɓee mbaala yimde Yelaa.

[/av_one_full]

BOJAL

[av_one_full first]

Ko jimol naalanke mawɗo biyateeɗo Mammadu Faatel Bah. Bojal, ina sikkaa ko innde neɗɗo o soowi ɗoon, ɓaadi omo wiya :

“Bojal ngal bonni golle am.

Haɗi mi ngaynaaka saka ndema.

Haɗi mi as ɓulli nay njara.

Haɗi mi rem nguura woodee.

So Bojal uuɓii, mi tuuban. ”

[/av_one_full]

ƁIƁƁE LEYDI AM / LES ENFANTS DE MON PAYS

[av_one_full first]

Ittaa ko e jimol Awluɓe biyateengol “Banna Saa Rellaa”, waɗtaa jimol renndo (chant populaire). Yimatee ko e nyalɗi walla kirɗeeli pine e diɗɗe magooji.

Il provient d’un chant des griots…ce n’est pas un chant de rassemblement (chant populaire). Il est chanté le jour ou au cours des soirées culturelles et es représentations théâtrales.

[/av_one_full]

ANA / L’OBSCUR

[av_one_full first]

Ko ɓoggol Awluɓe. Ina hoɗee kanyum tan. Ina hoɗee, hoɗanee jimoowo Yelaa. Yelaa e hoore mum ko jimɗi Awluɓe, baaruuji Yelaa ina keewi.

C’est l’air des griots. Il est joué tout seul. Il est joué, il est joué pour le chanteur Yélâ. Yelâ en lui-même c’est les chants des griots, les accompagnements de Yélâ sont nombreux.

[/av_one_full]

NDIMAAGU

[av_one_full first]

– Wonnoo ɗoo ko suka gooto debbo.

Omo wi’ee Daado.

Daado ko ɓaleejo juumo, mbaadi e needi ! Ndiin wi’etee kaaɗtudi. Alaa fof to ndaarataa e Daado mbi’aa : « Sinno wonaa… » Ko gorko yoori hoore fof, so Daado ɓamtii gite mum ɓutte daneeje o ndaarii ɗum, o waɗdii heen mooso ray !, oon nyippan ɗe mum, ronka anndude ko waɗata. Daado, kala ɗo o wirtii sagataaɓe worɓe, yeewtere mum’en telɓan !

Waaw-haala’en mbii : « Hoto mem ko a yamiraaka, kono hoto ndaar ko njiɗɗaa. »

Daado wii ina ƴeewa ndimaagu worɓe ɗo tolnii. O wii : « Mi haaldataa e gorko ƴamal so wonaa cokaaɗo e suudu balɗe cappanɗe tati, subaka fof, ko lonngere wootere nyaamata e wooɓre wootere ndiyam yarata, ko oon kumanteemi. »

Kala garɗo ƴamde mo, ko ɗuum o wi’ata ɗum. Oon wi’a : « Miɗa yiɗ-maa no feewi, kono mi waawaa. » Joomum hoota. Kala ɗo ngarɗaa tawɗaa sagataaɓe worɓe ina njeewta, ko haala Daado kaalata, Alla e makko yooɗde.

Sagataaɓe tato worɓe nani ɗum. Oo ina wi’ee Sammba, oya ina wi’ee Demmba, tataɓo oo ina wi’ee Yero. Gooto e maɓɓe fof, ko tinɗo hoore mum to diiwaan mum’en. Ɓe mbii : « Oo suka debbo no wa’i yooɗde nii fof, ronka gorko jaɓɗo ko o wii koo ? » Ɓe mbii : « Ƴamoyen mo ngannden holko o miijii, walla holko miijo makko ngoo yiɗi wiide, ngannden ko cikkuɗen ko o miijii koo, so ina e makko. »

Daado wii : « Mi wi’aani ko danyɗo resata mi. Mi wi’aani ko laamɗo resata mi. Mi wi’aani ko joom lenyol resata mi. Mbiimi ko miɗa ƴeewa ndimaagu worɓe ɗo tolnii. »

Ɓe ngari ƴamde Daado, gooto e maɓɓe fof hokkaa suudu. Daado ari salminde ɓe. Daado salmini Sammba, ɓe calmondiri haa saɗi joofi. Sammba haali sabaabu garal mum, wonde ari ko ƴamde mo. Daado wii : « So tawii ko mbiimi koo aɗa waawi waɗde ɗum, ma en kaaldu.

Daado ɓenni to Demmba, ɓe calmondiri haa saɗi joofi. Demmba wii : « Itti mi wuro amen hannde, ko dawol jam tan. Addi mi, ko yiɗde ƴamde ma. » Daado wii : « So aɗa waawi waɗde ko mbiimi koo, ma en kaaldu. » Daado yehi to Yero. Ɓe calmondiri. Yero wii : « Ngarmi ko ƴamde ma. » Daado wii : « A waasataa nande ko mbiimi koo. So aɗa waawi waɗde ɗum, ma en kaaldu. »

Kamɓe tato fof, ɓe mbaɗdi aadi e Daado. Gooto e maɓɓe fof sokaa e suudu. Dammbii. Subaka fof, ko lonngere wootere e wooɓre ndiyam hokketee.

Rawaandu ina nehaa e galle hee. Subaka fof, so lonnge ɗee ngarii, ndu ara ɓe tenkude.

Ndu daroo e damal suudu Sammba, ndu tawa Sammba nyaamii lonngere mum, yarii wooɓre mum. Ndu ɓenna to Demmba, ndu daroo e damal suudu Demmba, ndu tawa Demmba nyaamii lonngere mum, yarii wooɓre mum. Ndu ɓenna to Yero. Yero fecca lonngere mum e wooɓre mum, hokka ndu heen.

Ɓe ngoori noon haa balɗe cappanɗe tati timmi. Wi’aa yo ɓe njaltu. Ɓe njalti. Gooto e maɓɓe fof timminii ndimaagu mum e aadi mum waɗdunoo e Daado. Wi’aa hol e maɓɓe potɗo resde Daado ?

Yimɓe hellifaaɓe noddaa, ngari, mbi’aa : « Ɓee ɗoo tato ngariino ƴamde Daado. Daado wiino ɓe kala desoowo ɗum, maa sokee e suudu balɗe cappanɗe tati, subaka fof, ko lonngere wootere nyaamata e wooɓre wootere ndiyam yarata. Kamɓe tato fof, ɓe njettinii aadi maɓɓe e Daado. »

Mawɓe hellifaaɓe mbii : « Ƴeewee gelooɗi teemedde tati, ngelooba heen fof waɗee iililal, Daado waɗee e nder iililal, gelooɗi ɗii coggee. » Ɓe mbii : « Moni e maɓɓe fof yoo yah nannga heen ngelooba : nannguɗo ngelooba Daado waɗɗii baa, oon humanee e Daado. So hay gooto e maɓɓe nanngaani ngelooba Daado waɗɗii baa, kamɓe tato fof, ɓe mbaasii Daado. »

Ɓe kaalanaa. Ɓe njaɓi oon sharii’a. Moni e maɓɓe fof wi’aa yoo naattu suudu sokee.Gelooɗi mbaɗaa iilile, Daado waɗaa e nder iililal, waɗɗinaa heen nge­looba. Gelooɗi coggaa nawaa boowal wuro. Ɓe mbi’aa : « Jooni dey, gelooɗi nawaama boowal, moni e mon fof, yoo yah suɓoo e heen ngelooba : so arsuku mum hawrii e ngelooba Daado waɗɗii baa, oon humanee e Daado ; mo arsuku mum hawraani e ngelooba Daado waɗɗii baa, oon ko Alla haɗi ɗum. »

Ɓe pinii subaka, ɓe mbi’aa : « Jooni dey, gelooɗi ɗii njaltii boowal. » Moni e maɓɓe fof woni e hebaade.

Rawaandu ari e Yero. Ndu wii : « Yero, hannde nganndataa ko woni ndimaagu e moƴƴere ko nafata : hannde mi yoɓ-maa. Balɗe cappanɗe tati haa ndawdi e naange, subaka fof, mi aran on tenkude, hay gooto e mon meeɗaa siftorde mi. Aan, subaka fof, ko miin e maa peccata lonngere maa. Miin ko ɗoo nehaami, jeyaaɗo e galle hee fof, miɗa anndi balngol mum. Hay so joomum waɗaama lolli e lolli, walla waɗaama dow soorooji, so mi uurniima ɗo koyngal mum yaɓɓunoo, mi yiitan ɗum. So gelooɗi ɗii njaltii, kala ngelooba Daado woni, mi yiitan ba. So on njaltii, kala ngelooba njiiɗaa miɗa e les mum, ko baan Daado woni, ngaraa nanngaa dabbungol baan. »

Ɓe njalti, ɓe pa’i boowal. Ɓe tawi teemedde tati ngelooba ina darii. Iililal fof, cikkataa faɗɗi gonngal ngal. Rawaandu nduu ari naati e diɗɗal gelooɗi hee. Ndu heɓi les ngelooba Daado waɗɗii baa, ndu lelii.

Sammba ari suɓii heen ngelooba, nanngi dabbungol baan. Demmba ari suɓii heen ngelooba, nanngi dabbungol baan. Yero ari darii. Nde rawaandu nduu sooynii mo tan, haftii darii les ngelooba Daado woni baa. Yero daaƴi koyɗe fa’i e mayru, yettii, nanngi dabbungol baan ngelooba.

Gelooɗi ɗii ɗowaa, ngaddaa hakkunde wuro. Moni e maɓɓe fof, ngelooba mum, iililal mum tellinaa. Sammba, iililal mum udditaa : hay batte alaa heen.Demmba, iililal mum udditaa : hay batte alaa heen. Yero, ililal mum ud­ditaa : Daado tawaa e nder maggal. Gullaali ngulli. Yimɓe ɓee ngoni e wiide : « Ɗum dey woni muynude mbelɗam ! »

Mawɓe hellifaaɓe mbii : « Ko Yero arsuku mum hokki. »

Daado nanngi e junngo Yero, ɓe pa’i galle Daado’en. Ɓe njettii galle Daado’en, Yero wii : « Daado ? » Daado wii : « Naam. » Yero wii : « Sammba e Demmba fof, mi ɓuraani ɗum’en ndimaagu. Minen fof, min mbaɗii ko mbiinoɗaa koo. Kono wanaa sabu mi hawrii e ngelooba mbaɗɗinoɗaa baa tan, maa kumaneɗen. Kala mo njiɗɗaa e amen, ko oon kumanteɗaa. » Daado wii : « Ko aan njiɗmi. Jooni wiide ko wiide maa. So aɗa yiɗi mi, hiirataa hannde en kumanaaka. » Yero wii : « Miɗa yiɗ-maa. »

Daado yalti haalani baaba mum e yummum. Ɓeen mbii : « Mo njiɗɗaa fof, ko oon min njiɗi. »

Dewgal ngal humaa. Yero wii : « Daado, njiɗmi ko lelnde ndee waɗa wuro amen. » Daado wii : « So a yiɗii, mi hurtoyoo hannde. » Yero wii : « Njiɗmi ko kurtoyoɗaa hannde. »

Daado yalti haalani baaba mum e yummum. Ɓeen mbii : « Wiide ko wiide mon. No njiɗirɗon fof… »

Tabalde fiyaa, wi’aa Daado ina hurtoyoo hannde. Daado ina joginoo cakka kaŋŋe. O wii : « Yero, ndaa cakka am kaa, mooftanaa mi haa njettoɗen. »

Yero heɓi cakka kaa, waɗi e jeyba mum.

Wonnoo Daado ko ɓii galo, ko ɓii innee-anndee, falnde ndee fof renndii ɗo galle baaba makko ɗoo. Moni fof wii maa yaha kurtungu makko, maa ɓur tee­medde ɗiɗi ndimaangu ceŋaa labale. Ɓee mbaɗɗii coweeji, ɓeya mbaɗɗii bamɗi, ɓee njaari koyɗe. Gulaali e kuljinaali : gila e wammbaaɓe ha e awluɓe, ha e nyeenyɓe, ha e coolooji, leydi ndii fof dilli nyande Daado hurtoytoo ndee. Nyande mum Yero ina weltii sanne. Nde yehi haa kurtungu nguu yalti, dimaaɗi ina ngama, ɗii ina cuudoo, ɗii ina mbaɗa baamte : ɗoon yitere ndaarata tan haa…

Nde yehi haa kurtungu nguu waɗɗii, yalti wuro, Yero fooɗti taltali heedti caggal. O jolni junngo makko e jeyba hee, o yaltini cakka kaa, o woni e uurnaade ka, omo ɓuucoo ka, omo teɓɓoo ka, tan haa ciilal diftii cakka kaa diwdi heen ! Omo ndaara ngal, ha ngal majji e leɗɗe. Ɗuum haawi mo sanne. Holno o waɗata ? O noddi giƴiiko gooto, sehil makko sanne. Oon wii : « Yero, aan kam giƴam, ko heednu-maa caggal ? Haalanam no njiitirɗaa ngelooba Daado waɗɗinoo baa.

Yero wii : « Giƴam, won ko heɓi mi ɗoo jooni. » Oon wii : « Hol ɗuum  ? » Yero wii : « Ko njiɗmi haalande ma koo, mi yiɗaa hay gooto nana ɗum. » Sehil makko oo wii : « Ko njibinaɗen koo, a meeɗii haalande mi sirlu, nantuɗaa bannge goɗɗo ? »

Yero wii : « Alaa… Kaalantu-maa-mi, won ko heɓi mi jooni. Daado ina res­ndunoo mi cakka mum, miɗa teɓɓotonoo ka, ciilal diftii e juuɗe am. Mi waawaa gite am e gite Daado laaɓda nay, o naamnoo mi cakka kaa, tawa mi alaa ka. Mi waawaa wiide mo : “Cakka ndesndunoɗaa mi kaa, ciilal nawi !” Jooni miɗa abboo ciilal ngal, so mi heɓaani cakka kaa, mi waawaa artude, gite am e gite Daado ndaarndira. Njiɗmi, giƴam, ko hoto haalan ɗum hay gooto. So a naam­naama, wii a yi’aani mi. Nyande Daado naamni-maa mi fof, noddaa baaba am e neene am, kaalanaa ɓe sirlu oo. Hoto haal, so wonaa nyande Daado naamni-maa mi. Nyande mum, mbi’aa Daado, mi seerii mo. »

Yero yiilti puccu mum, naati e ladde.

Kurtungu ɓenni, fa’i wuro Yero’en. Ɓe njettii wuro, Yero yi’aaka ! Sehil makko oo naamnaa, oon wii : « Mbayrumi Yero ko gila galle Daado’en. »

Waɗii balɗe, Yero ina laaknee e falnde hee fof, hay gooto waawaa wiide ko ɗoo Yero rewi… Ɗuum haawi yimɓe ɓee fof.

Ɗuum fof, Daado meeɗaa haalde heen konngol. Daado jooɗiima hitaande, naamnaaki Yero. Haa heen gootol, Daado noddi sehil mum Yero oo. Daado wii mo : « Aan kam, to Yero woni ? » Oon wii jooni yontii haaleede, jooni lajal ngal timmii. Oon wii : « Daado, noddu esa’en, mi haalan-maa ko Yero wii. »

Daado noddi baaba mum Yero e yummum Yero. Ɓeen ngari, ɓe njooɗii. Sehil mum Yero oo wii : « Yero, nawi ɗum ko Daado ina resndunoo ɗum cakka. Nde kurtungu nguu yalti ndee, wonnoo Yero ina wondi e weltaare mawnde, o yaltini cakka kaa omo uurnoo ka, omo teɓɓoo ka, tan haa ciilal diftii ka e juuɗe makko. Yero wii gite mum e gite Daado mbaawaa laaɓdude nay, tawa o alaa cakka kaa, o waawaa wiide Daado : “Cakka ndesndunoɗaa mi kaa, ciilal diwdii heen…” O abbiima ciilal ngal, o artataa e leydi hee tawa o yiitaani cakka kaa. Ɗuum nawi mo. O wii so wonaa nyande naamniɗaa mo, hoto mi haalan hay gooto. Daado, Yero wii nyande naamniɗaa mo fof, yo mi haalane, o yaafiima daande maa. »

Tan yummum Yero e baaba mum Yero ngoni e woyde… Daado wii : « Hoto ngoyee ! Ko miin foti woyde. » Daado wii : « Gorko am e Aduna, ko kanko. Miɗa abboo mo. So mi yiitaani mo, mi artataa e leydi hee. Nde njiiɗon mi fof, tawan miɗa ardi e makko, walla miɗa waawi wiide on ko ɗoo o woni… »

Daado faati suudu mum. Nde Daado yettii suudu mum ndee, o ɓoori comci makko haa laaɓi, o ƴeewi taggere leppi, o hetti heen tuuba e wutte, o foogi hoore makko haa laaɓi cer, o meerti laafa e hoore makko. O waɗti hoore makko no gorko nii, hoto worɓe nganndude mo. Yeeso ngoo fof, o waɗi heen ndoondi, hoto worɓe tampinde mo. Daado fini subaka law, o yalti leydi maɓɓe. Wuro fof o ari, o liggoo. Omo teena leɗɗe, omo soppa tuugaaji omo yeeya. Liggey worɓe tan o liggotoo. Omo ayna. Ɗo o yettii fof, o laakna Yero.

Yero woni tan ko e nder ladde. Ɗo o yii ciilal fof, o yaha toon. Omo ƴeewa cakka kaa. Addata mo e wuro tan, ko ƴeewde ko o nyaami. O addora gubbal walla leɗɗe, o yeeya, o sooda ko o nyaami, o ruttoo ladde.

Ceerno ina resi debbo mum. Debbo oo ko moƴƴo ŋari no feewi. Sanɗa ari e wuro hee, jippii ɓe. Sanɗa oo wii ari ko janngude. Nde sanɗa oo yii debbo oo, tan o jarlibaa e debbo oo. Debbo oo jibidinii e Ceerno oo ɓiɓɓe tato worɓe. Sanɗa oo wii : « Miɗa yiɗ-maa. Tee njiɗmi ko kumaneɗen. » Debbo oo wii : « Miin ko mi desaaɗo, mi jibidinii e gorko am ɓiɓɓe tato, mi waawaa woppude sukaaɓe am. »

Nyande fof, sanɗa oo ina rewi debbo tan. Debbo oo wi’a : « Woppam ! » Sanɗa rewi heen haa tampi, debbo oo haalata tan ko konngol gootol : « Woppam ! » Sanɗa kalwi debbo waɗi e haatumeere, waɗi e nyaamde. Debbo nyaami. Ndeka sanɗa waɗi e aaye mum, kala ko o haalani debbo oo, waawaa salaade ; debbo yi’ataa hay gooto so wonaa sanɗa.

Sanɗa oo wii : « Woppu gorko maa kumaneɗen. » Debbo oo wii : « Holno ngoppiran-moo-mi ? » Sanɗa wii : « Mi waɗan huunde, so a lootiima tan, a wa’an no maayɗo nii, ɓe mbi’a a maayii. So ɓe ngubbii ma tan, futuro mi ara mi ubbit-maa, mi waɗa huunde, tan a ummoto, ndogen njehen leydi ngondi. »

Debbo oo jaɓi ko sanɗa oo wii koo. Sanɗa totti mo aaye, o lootii, tan o maayi ! Tan wi’aa debbo ceerno maayii. Debbo waɗaa kasanka, roondaa, ubboyaa. Sanɗa wii : « Ceerno, haaɗi Alla waɗii haajaande mum, jooni hakkille maa oo ina diwi, miɗa yawta yeeso. » Ceerno wii : « Ina moƴƴi. Maayde, ɗuum yimɓe tagraa. »

Futuro tan sanɗa yehi baamuule. O yettii, o waɗi ko o waɗannoo, o ubbiti debbo, tan debbo haftii darii, wa’i ɗum no koyɗol nii. Ɓe ndogi, ɓe njehi leydi ngondi. Debbo woppii gorko mum e sukaaɓe mum tato. Ceerno heddoriima cukalon mbaasnumon, kon nganndaa yummum’en no feewi.

Ɓe njehi leydi ngondi, ɓe ngari e wuro mawngo, ɓe koɗi ɗoon. Sanɗa oo woni ceerno mawɗo e nder wuro hee. Kanko jannginta sukaaɓe wuro ngoo, kanko woni elimaan wuro ngoo. Omo hokkaa hoolaare mawnde sanne, hay gooto yiiraani mo ko oonyii.

Ceerno mo debbo mum maaynoo oo wii sukaaɓe mum : « Eɗen ɗannoo oɗon njanngoya. » Ɓe ɗannii. Ɓe ngari e wuro, ɓe njippii e galle. Ko e ngoon wuro debbo oo e sanɗa koɗi. Sallifanaa juulaa. Ceerno wii sukaaɓe mum : « Njehee njeloyoɗee. »

Sukaaɓe ɓami paali mum’en njehi njelaari. Ɓe ngari e galle haɓe njeloo tan haa debbo oo yii ɓe. O heftini ƴiiƴam. Debbo oo wii : « Almuɓɓe, ndehee sadak ! » Almuɓɓe ngari o sakkii ɓe. O wii : « Holto njeyaɗon ? » Ɓe mbii : « Wuro Kaari. » O wii : « Yummon no wi’etee ? » Almuɓɓe mbii : « Neene amen ina wi’ee Kaari, kono o maayii ko ɓooyi, min nganndaa mo nii no feewi. » Mawngel ngel wii : « Miin hoore am, ko seeɗa nganndu-moo-mi. Heddiiɓe ɓee nganndaa mo. » Debbo oo wii : « Baaba mon no wi’etee ? » Almuɓɓe mbii : « Baaba amen ina wi’ee Ceerno Kaari. » Debbo oo wii : « To o woni ? » Almuɓɓe mbii : « Ko galle Kaari, toon baaba amen woni. »

Tan o itti gertooɗe defaaɗe o hokki almuɓɓe. Almuɓɓe nyaami haa kaari. O itti gertogal, o wii : « Nawanee ceerno mon. Nyande fof, ngaree ɗoo, mi sakkoo on. »

Almuɓɓe kooti to ceerno mum’en. Ɓe njettii, ɓe totti baaba maɓɓe gertogal defangal, Baaba maɓɓe wii : « To ittuɗon ngal gertogal ? » Almuɓɓe mbii : « Baaba, debbo gooto, min nji’ii ɗum ɗaa, oon nyammini min ha min kaari ger­tooɗe ca’aaɗe, o hokki min gertogal yo min nawan ceerno amen. O wii nyande fof, yo min ngar toon o sakkoo min. » Ceerno wii : « Oo debbo dey ko jurum-deero ! »

Nyande fof, almuɓɓe njaha kasitoo, ngottoo. Haa waɗi sahaa gooto, baaba oo wii : « Njehen mi salmina korɗo Alla nyamminoowo on nyande fof oo. »

Tan ɓe pokkiti, ɓe njehi to galle debbo oo too. Ɓe njettii, tan ceerno yii debbo oo, wii : « Subahaana Allah ! Alla dey anndi so maayɗo ina wuurta, kono oo, ko Alla ittata… » Nde o yettii tan, o nanngi e debbo, o woni e woyde. Tan debbo luuki, yimɓe ngari naati galle. Ɓe mbii : « Ko woni ? » » Debbo oo wii : « Oo gorko yii mi tan woni e woyde… » Yimɓe ɓee mbii : « Ko ndee heddii : seernaaɓe mbaɗtii yande e rewɓe jananɓe ! » Ɓe mbii : « Gorko, woppu debbo janano ! » Ceerno wii : « Saallaaw ! Oo ko debbo am. » Yimɓe ɓee mbii : « To debbo maa woni ? » Ceerno wii : « O maayii. Kono ko Alla ittata, ko kanko woni oo. »

Tan sanɗa oo noddoyaa, wi’aa : « Ar, debbo maa, gorko happitiima. » Sanɗa ari, wii : « Musiɗɗo, ko renndin-maa e joom suudu am ? » Ceerno wii : « Oo ko joom suudu am. » Sanɗa oo wii : « To joom suudu maa woni ? » Ceerno wii : « O maayii. » Sanɗa wii : « Juulɓe, on ƴeewataa kaa haala ? » Yimɓe mbii : « Kaa haala, nawee ka galle joom wuro : oo ceerno ko kaangaaɗo. »

Yimɓe nanngi ceerno faaraa galle joom wuro. Joom wuro wii : « Ɓenninee ɓe to laamɗo : kaa wonaa miin nyaawata ka. » Ɓe njettii galle laamɗo. Laamɗo wii : « Holko renndini on ? » Sanɗa wii : « Oo gorko dey yii debbo am tan yani e mum. » Laamɗo wii : « Ceerno, holko renndin-maa e debbo janano ? » Ceerno wii : « Oo, ko Alla ittata, kono ko debbo am. » Laamɗo wii : «Holto debbo maa woni ? » Ceerno wii : « Debbo am maayii. » Laamɗo wii : « Mande o maayi ? » Ceerno wii : « Waɗii hikka duuɓi joy. » Laamɗo wii : « Aan, hay gooto waawaa safrude ma : safrude ma weeɓaani… Cokee mo ! »

Daado ina e wuro hee, omo tawaa nyaawoore ndee. Tan o haftii, o darii. O wii : «Laamɗo, maa njaafoɗaa mi, kono goonga ko ngesa Alla, garɗo fof ina foti fiide heen paafal. » Tan yimɓe ɓee mbii : « Hol oo ? » Woɓɓe ɓee mbii : « Oo dey, ko suka liggotooɗo e wuro hee oo. » Laamɗo oo wii : « Mi laamiima duuɓi cap­panɗe joy hikka, mi meeɗaa nande kaa e sellude, mi yi’aani ko wa’i nii e wonde goonga. Ko mbiiɗaa koo, ko goonga… Aan, aɗa waawi nyaawde kaa ? » Daado wii : « Miɗa waawi. »

Laamɗo wii : « Miɗa haalan-maa konnguɗi ɗiɗi, cuɓoɗaa heen gootol : go’o, so tawii a nyaawii shari’a kaa naatii hakkillaaji yimɓe ɓee, laamu nguu ina hokku-maa teddungal mawngal ; ɗiɗi, so tawii nyaawoore maa ndee naataani hakkillaaji yimɓe ɓee, aɗa hirsee. » Daado wii : « Mi jaɓii. » Laamɗo wii : « Nyaaw ɓe. »

Daado wii : « Ngaddanee kam sagataaɓe tato. Sagataaɓe tato ngari. » Daado wii : « Ceerno, no oo ɗoo debbo woniri debbo maa ? » Ceerno wii : « Alla anndi so maayɗo ina wuurta ! Kono oo debbo, kanyum jibini ɓee ɗoo sukaaɓe. » Daado wii debbo oo : « Aɗa anndi ɓee ɗoo sukaaɓe ? » Debbo wii : « Miin kay ko njurum tan heɓnoo mi, miɗa sakkoo almuɓɓe ɓee, maa taw safaara wontii ɗeɗɗere. »

Daado wii : « Sanɗa, debbo maa oo, ko kumanaɗon koo, ɓooyii ? » Sanɗa wii : « Duuɓi joy, walla jeegom. »

Haaliyankooɓe mbii : « Goonga regan. » Daado deeyi sagataaɓe tato ɓee. O wii : « Ƴeewanee kam loonde, ƴeewon leydi mboɗeeri mbaɗon e nder loonde hee, mbaɗon ndiyam, iirton, naatnon nder huɓeere, hoto hay gooto yii. Gooto e mon fof yaltida e laɓi. So mi wi’ii : “Nanngee oo”, so on nanngii oon, naatnon ɗum toon e nder huɓeere too, mbaɗon juuɗe mon e nder loonde hee. Njalton, juuɗe mon e laɓɓe mon fof yoo taw ina ngojji. »

Sagataaɓe mbaɗi noon. Ɓe njalti, moni e maɓɓe fof woni e welnude laɓi mum. Daado wii : « Ceerno e sukaaɓe mum fof yoo kirsee ! » Yimɓe ɓee mbii : « Hii jam, ko ndee nyaawoore woni ? » Laamɗo wii : « Accee mo o nyaawa shari’a makko. » Daado wii : «Kirsee ceerno. »

Ceerno nanngaa, woni e wiide : « Feere am bonii, mi accii ɗo boni. »

Ceerno naatnaa nder huɓeere. Ɓe mbii : « Muɓɓu hunuko maa, min kirsaani on. » Ceerno deƴƴi… Sagataaɓe njalti, juuɗe mum’en e laɓɓe mum’en fof ina ngojji coy. »

Daado wii : « Nanngee ɓiɗɗo mawɗo oo ! » Oon nanngaa. Tan debbo oo warnyi. Sagataaɓe paari mo nder huɓeere, tan ɓiɗɗo oo woni e woyde, omo wi’a : « Feere am bonii, ee neenooy am ! »

Sagataaɓe moofti mo toon e nder huɓeere, ɓe mbii cukalel ngel deƴƴu. Ngel deƴƴi. Ɓe mbaɗi juuɗe maɓɓe e nder loonde, ɓe njalti juuɗe maɓɓe ina ngojji coy.

Daado wii : « Nawee ɗiɗaɓel ngel ! » Ngeel nanngaa. Debbo oo, gite mum ngoni e werlaade gonɗi. Ɓe paari ngel nder huɓeere. Ngel luuki : « Feere am bonii, ee neenooy am ! » Debbo ronki jooɗaade, haftii darii.

Sagataaɓe moofti toon cukalel ngel, ɓe njalti juuɗe maɓɓe ina ngojji.

Daado wii : « Nawee tataɓel ngel ! » Tan debbo oo wii : « Ngoppanee kam kod­dayel am ! »

Ɗoon batu oo fof haftii darii, moni fof uumiri bannge. Debbo oo wii : « Saallaaw, ko miin jibini ɓe ! » O wii : « Oo ɗoo ceerno woni baaba mum sukaaɓe am. » Daado wii : « Holno worɓe ɗiɗo ngoniri worɓe maa ? » O wii : « Baaba mum sukaaɓe oo woni gorko am. Oo sanɗa ariino wuro amen, o yii kam o wii omo yiɗi mi. Mbii-moo-mi, miin ko mi desaaɗo. O waɗi huunde fof, caliimi. Haa heen gootol, o hokki mi goro ƴakkumi, tan hakkille am ruŋtii gorko am e sukaaɓe am. Hankadi, mi yi’ataa so wonaa kanko. Ko o wii fof, ɗuum mbaɗanmi. O wii kam ma o hokkam huunde, so mi lootiima ɗum tan, mi wa’an no maayɗo nii. So mi maayii, mi ubbaama, o ara o ubbita mi. O wii so o ubbitii kam tan, mi wuurtan, min ndoga, min njaha leydi ngonndi. O hokki mi aaye lootiimi, keɓmi dow ndaɗɗudi leliimi. Ɗoon mbayrumi anndude ɗo ngonmi. Miin kam, wa’i mi ko no koyɗol nii, njiimi tan ko miɗa darii e yeeso makko. O wii : “Njehen !” Min ndogi, min ngari ɗoo e leydi hee. Hakkille am ko birninooɗo, ko ko njiimi sukaaɓe ɓee ɓernde am hecciɗi. »

Daado wii : « Sanɗa, ko noon ? » Sanɗa wii : « Ko noon. Ko jarabi heɓnoo mi, mi yiɗno mo no feewi, huunde fof jarani mi waɗde… »

Daado wii : « Banndiraaɓe, on nanii ? » Yimɓe ɓee mbii : « Min nanii jaati, laaɓii cer ! »

Waaw-haala’en mbii : « Fenaande ina jogii koyɗe, kono alaa dote ; ina waawi dogde, kono waawaa jooɗaade. »

Daado wii : « Laamɗo, jooni dey nyaawoore am gasii. » Laamɗo oo ummii darii, o wii : « Ko kaa shari’a laaɓi ! Mi waɗii ma nyaawoowo leydi ndii hannde… Holno mbi’eteɗaa ? » Daado wii : « Mbi’eteemi ko Paate. » Laamɗo wii : « Ko ɓiɗɗo gooto debbo ndanymi. So aɗa yiɗi mo, mi hokkii ma mo, e galle ɗo koɗɗaa. » Daado wii : « Miɗa yiɗi mo. Naamnoɗee mo so omo yiɗi mi ? » Laamɗo wii ɓiyum : « Diiye, ko mbiiɗaa e ko mbiimi koo ? » Diiye wii : « Miɗa yiɗi mo. » Laamɗo wii : « Mi humii dewgal mon hannde. »

Paate humanaama e Diiye ɓii laamɗo. O hokkaa galle, o hurtini Diiye. Hiiri, dammbooɓe kooti, Paate wii : « Diiye, ko miin woni gorko maa ? » Diiye wii : « Hii, mi sikku ? » Paate wii : « Miɗa jogii ɗoo sirlu gooto, miɗa haalan-maa. So tawii aɗa waawi mooftude, ina moƴƴi ; so a waawaa mooftude sirlu oo, mi doga mi yalta leydi ndii. » Diiye wii : « Haal mi nana. »

Paate wii : « Miin mi wonaa gorko : ko mi debbo. » Paate ɓoori comci mum, o holli enɗi makko Diiye. O wii : « Mi joliino to leydi amen, mbiimi miɗa ƴeewa ndimaagu worɓe ɗo tolnii. Mbiimi mi humantaake so wonaa gorko cokaaɗo e suudu balɗe cappanɗe tati, subaka fof ko lonngere wootere nyaamata e wooɓre wootere yarata. Kala baɗɗo ɗuum, mi humanee e mum. Sagataaɓe tato ngari, ko ɓe yooɗɓe, ko ɓe danyɓe. Ɓe ngari ƴamde mi. Gooto e maɓɓe fof sokaa e suudu. Subaka fof ko lonngere wootere e wooɓre wootere hokketee. Heen ɗiɗo, nde lonnge ɗee ngari fof, nyaama lonnge mum’en, njara gooɓe mum’en. Heen gooto, subaka fof, rawaandu ara feccondira e rawaandu nduu lonngere mum e wooɓre mum.

« Nyande ɓe timmini aadi amen, nyaawooɓe goongiranteeɓe noddaa ngari, ɓe mbii yoo gelooɗi teemedde tati ngaddee, ngelooba fof waɗee iililal, mi waɗee e nder iililal, gelooɗi ɗii coggee ndaroo hakkunde dingiral, gooto e maɓɓe fof wi’ee yoo yah suɓoo heen ngelooba : kala kawruɗo e ngelooba mbaɗɗiimi baa, mi humanee e oon ; so hay gooto e maɓɓe hawraani e baan, kamɓe tato ɓe mbaasii.

« Nyande gelooɗi ɗii mbaɗaa iilile ndee, rawaandu nduu ari e mo feccondiran­noo oo, ndu wii : “Hannde nganndaa ko woni moƴƴere e ndimaagu.” Rawaandu nduu wii mo : “So gelooɗi ɗii njaltii, kala ngelooba njiiɗaa miɗa les mum, ko baan Daado woni.” – Mi siftin-maa ko Daado mbi’eteemi.

« Gelooɗi njalti, o ari ha e diɗɗal gelooɗi hee. Rawaandu nduu ari heɓi nge­looba ngonmi baa, heɓi les mum, ndu lelii. Ndu sooynii mo tan, ndu haftii ndu darii, o fa’i e mayru. O nanngi baan ngelooba.

« Mawɓe nyaawooɓe ɓee mbii ko kanko arsuku mum hokki. O wii kam o ɓuraani heddiiɓe ɓee ndimaagu, kala mo njiɗmi e maɓɓe, yo mi humane e oon. Mbiimi ko kanko njiɗmi. Min kumanaa.

« Nyande kurtungu nguu, ngittumi cakka am ndesndu-moo-mi. Nyande mum, omo weltii sanne. Min njalti wuro, o yaltini cakka kaa, omo uurnoo ka, omo teɓɓoo ka, haa ciilal diftii ka e juuɗe makko. O wii sehil makko, o waawaa yiide mi taw o alaa cakka kaa, o abbiima ciilal ngal. O wii o artataa e leydi amen so wonaa o yiitu cakka kaa. O wii oon, kala nde naamni-moo-mi, yo oon noddu baaba makko e yum makko, o haalan min yaadu makko, hoto oon haalan hay gooto so wonaa nyande naamni-moo-mi. O wii oon, nyande naamni-moo-mi fof, o accii daande am.

« Mi jooɗiima hitaande, mi naamnaaki mo. Heen gootol, noddumi sehil makko oo, mbii-moo-mi : “Holto gorko am oo yehi ?” Oon wii yontii haaleede… Oon wii yo mi noddu esam’en, o haala ko Yero wii. Noddumi ɓeen, o haalani min ko kaalan-maa-mi koo. Jooni, miin ne, mi fellitii miɗa abboo mo. So mi yiitaani mo, mi hootataa leydi amen. Mbaɗtumi hoore am no gorko nii, hoto worɓe tampinde mi.

« So tawii aɗa waawi mooftude ɗuum, kaalanaa kam ; so tawii a waawaa, haa­lanam, mi doga mi yalta leydi mon, hay huunde waawaa falaade mi… So wonaa njiimi Yero, walla mi wi’ee ko ɗoo o maayi. Gorko am e Aduna ko kanko. »

Diiye wii : « Mi woondii e yeeso Joomiraaɗo, nde ka nanaa fof, ko aan haali, walla ko aan yamiri. » Daado wii : « Suudu maa ne nii, suudu am ne nii. »

Ɓe koɗdii duuɓi joy. Diiye meeɗaa haalande ɗum hay jinnaaɓe mum. Daado woni nyaawoowo leydi ndii. Kala ko tiiɗi nyaawde, so Daado arii, nyaawan ɗum haa laaɓa cer, naata hakkillaaji yimɓe fof.

Yero woni tan ko ladde. Toon o hoɗi. Kala ɗo o yii colli, o yaha toon ƴeewde so ciilal ngal woppaani ɗoon cakka kaa. So o hooƴaama, o teena leɗɗe, walla o wubba, o yeeyoya wuro, o sooda ko o nyaami, o ruttoo ladde.

Haa waɗi sahaa gooto, omo wubbi, o tiri gaccungol makko, tawi o tampii, o ɗomɗii. O talli gaccungol ngol sara ɓokki mawki. O lelii e dow gaccungol ngol, omo ndaara ɓokki kii. Tan, o yii e nder luuro ɓokki kii huunde ina jalba e nder toon. Ndeka ko ɗoon ciilal ngal hoɗi. O ummii, o darii, o yii ko jalbata koo, mooƴu ina sara mum. O jolni junngo makko e nder luuro hee, o suuti ɗum tan, o tawi ko cakka kaa. O ndaari ka haa ɓooyi, o wii : « Iskey Allah ! » O wii e ɓernde makko : « Debbo alanaa kam leydi amen. Kono ma mi naw cakka kaa haa leydi amen, mi yaha wuro Daado’en, mi hokka mo ka. » Kala ɗo o resaa, mi tottan mo ka. Yero wii : « Jooni dey so mi hootii, alanaa kam gacce. »

O woppi gaccungol makko e gubbal makko, o ƴeɓti cakka kaa, o soomi ka e tekkere makko, o ɓitti e naafki makko. O yehi wuro.

Wuro ngoo, weendu mawndu ina ɗoon. O yettii e weendu hee, o woni e soc­cude cakka kaa, o socci ka haa laaɓi cer. O fawi ka dow wutteyel makko, omo fadi ha ka yoora, walla haa saaɗa seeɗa, o ƴeɓta ka o hoota leydi maɓɓe.

Ndeka debbo nayeejo yii mo, yii cakka kaa, yiɗi wujjude ka. Kono ina anndi Yero hakkille mum woni ko e cakka hee. O waawaa wujjude ka. Cakka kaa saaɗi tan Yero ƴeɓti ka, soomi ka e nder tekkere mum. O ɓitti ka e naafki makko, o woni e yaade. Tan debbo nayeejo oo luuki, o wii : « Ngaree, gujjo wujjii cakka am ! »

Yimɓe ngari mbii : « Neene, ko woni ? » Debbo oo wii : « Oya suka jahoowo, wujji cakka am. Miɗa loototonoo, pawmi cakka am dow comci am, palmi daande, tan oo ɗoo gorko ari ƴeɓti ka. Ko mi mawɗo, mi waawaa dogde, omo naa ɓitti ka e naafki makko. »

Tan yimɓe ɓee nanngi Yero, ɓe kefti cakka kaa, ɓe pii mo haa ɓanndu nduu fof waɗi lare ! Hellifaaɓe ngari keɓti mo e juuɗe sukaaɓe.

Tan Yero gumaa, o ronki haalde. Konngol makko fof ko wiide : « Miin Yero… », o yiila hoore.

Yero nawaa galle laamɗo. Ko ɗoon Daado woni nyaawoowo. Yero sokaa. Haa nyaawoore makko yonti. Cakka kaa addaa to nyaawoowo oo. Daado yii cakka kaa, tan o soomi ka, o wii : « Diiye, daarol ndaaranno-maa-mi, aɗa siftora ? » Diiye wii : «Miɗa siftora. » Daado wii : « Mi anndaa to gorko oo heɓi cakka kaa, kono kaa ɗoo cakka nawi gorko am. Ndonmi ka ko e neene am, neene am roni ka ko e yummum. Haa janngo mi yi’a gujjo oo. »

Weeti, Yero haɓɓaa haa tiiɗi, addaa hakkunde batu. Daado nyuumanii Diiye, o wii : «Ko oo ɗoo gorko woni gorko am oo, mo kaalanno-maa-mi oo. O wi’etee ko Yero. »

Cakka kaa fawaa hakkunde batu oo. Daado ndaari cakka kaa, o ndaari Yero, o moosi. O suuti ka, o joƴƴini ka. O tellii hakkunde batu oo. O wii debbo nayeejo oo : « Neene, holno gujjo oo wujjiri cakka maa ? » Debbo oo wii : « Mi yaano weendu too, coccumi cakka am, pawmi ka dow comci am, ngonmi e lootaade, palmi daande tan, oo ɗoo gorko ari wujji cakka kaa, tan woni e dogde… Alla e yimɓe mballi mi, nanngini mi mo. »

Yero addaa. Paate wii : « Gorko, aan ne, no keɓruɗaa cakka kaa ? » Yero wi’a : « Miin Yero…, tan o yiila hoore, tan o deƴƴa, o ronka yo o haal. »

Yimɓe mbii : « Ko gujjo haawnii ! Nyande fof aɗa adda leɗɗe maa, aɗa yeeya, a wujjii tan a muumɗii !… »

Paate wii : « Neene, haaɗi oo ɗoo gorko ronkaama yo o haal, ɓiya ina e batu hee ? »

Ɓiyum debbo nayeejo oo ummii darii. Paate wii : « Gujjanaaɗo oo, ko yumma ? » Suka debbo oo wii : « Ko neene am. » Paate wii suka debbo oo : « Ndaaram. » Suka debbo oo ndaari mo. Paate wii : « So a maayii janngo, ko aan tan e qaɓri maa. A meeɗii yiirude neene maa kaa ɗoo cakka ? »

Suka debbo oo deƴƴi. Paate wii mo : « Ko aan min keɗii. » Suka debbo oo wii : « Alaa. » Paate wii : « Neene, hol baylo tafanɗo ma kaa ɗoo cakka, walla mo cooruɗaa ka ? Noddu mo o seedtono-maa. »

Tan debbo nayeejo oo yoomi, ronkaa yo o jaabo. Paate wii Diiye : « Sirlu kaalanno-maa-mi oo, mi yamirii ma jaŋtono yimɓe ɓee.

Diiye haftii darii e hakkunde batu hee. O wii : « Musiɓɓe tedduɓe, oo ɗoo joom galle am, o wonaa gorko, ko debbo. Oo ɗoo gorko bi’aaɗo ko gujjo oo woni gorko makko. Nyande ɓe kumanaa ndee, o itti kaa ɗoo cakka, o resndi gorko oo, o wii yo o mooftu ha ɓe njettoo galle mum.

« Nyande mum oo ɗoo gorko ina weltii weltaare mawnde sanne. Kurtungu nguu yalti wuro, kanko gorko oo, o yaltini cakka kaa omo teɓɓoo ka, omo ɓuusoo ka, tan haa ciilal diftii ka e juuɗe makko. Oo gorko wii gite maɓɓe mbaawaa laaɓdude nay, o naamnoo ɗum cakka kaa, tawa alaa ka. O waawaa wiide ko ciilal diftii e juuɗe makko. Gorko oo haalani sehil mum, wonde ina abboo ciilal ngal ha nde o yiiti cakka kaa fof. O wii oon o hootataa leydi maɓɓe tawa o yiitaani cakka kaa.

« Joom galle am oo, addani mo innirde hoore makko Paate, ko waylude innde makko. O wi’etee ko Daado. O jooɗiima hitaande o naamnaaki gorko oo, haa heen gootol, o noddi sehil oo, o naamnii to gorko makko oo yehi. Oon waɗdiino aadi e gorko makko oo, hoto haalan hay gooto so wonaa nyande Daado naamnii ɗum. O wii nyande Daado naamnii ndee, oon wii yontii haaleede. Oon haalani ɓe ko nawi oo ɗoo gorko. Kanko Daado, ko gabbiiɗo oo ɗoo gorko, o waɗti hoore makko gorko.

« Nyande kurtiimi ndee, o haalani mi oo ɗoo taariika. O wii so miɗa waawi mooftude, ina moƴƴi ; so mi waawaa mooftude, o doga. Mbii-moo-mi so nanaama, tawan ko kanko haali, walla kanko yamiri. Mi woondii e yeeso Joomiraaɗo, so o yamiraanino, mi haalataa. Gila oon sahaa, suudu makko, suudu am. Musiɓɓe tedduɓe, ko nii taariika oo siforii. »

Tan yimɓe ɓee kaawaa sanne. Moni fof ina wondi e kaawis mawɗo. Laamɗo oo ummii darii. O wii : « Musiɓɓe tedduɓe, on nanii oo ɗoo taariika ? » Yimmɓe ɓee mbii : « Min nanii kay, laaɓii cer ! Hono ɓee mbaawi laamaade leydi nde moƴƴa. »

Laamɗo oo wii : « Miin mi mawnii, miɗa yiɗi waɗtude laamu nguu e juuɗe maɓɓe. Ko mbiiɗon heen ? » Yimɓe ɓee mbii : « Aaha, aaha !… » Laamɗo wii : « Mi waɗtii laamu nguu e juuɗe Daado. »

Daado wii : « Mi waɗtii laamu nguu e juuɗe Diiye, ngati ko kanko waawi mooftude sirlu. Ko sirluyanke mo janfotaako waawi laamaade leydi.

Diiye wii : « Mi waɗtii laamu nguu e juuɗe Yero, ngati ko kanko anndi ko woni ndimaagu. Maa neɗɗo rimɗa nde waawa rimɗinde leydi. »

Yero haɓɓitaa. Ɗoo ɗemngal Yero teppitii. O wii : « Duuɓi joy, miɗa yiiloo cakka. Mi yehi wubboyde. Mi wubbii gubbal am, mi tirii gaccungol am, mi tampii, mi ɗomɗii, mi tallii gaccungol am sara ɓokki, mi leliima dow gaccungol hee, njiimi huunde ina jalba nder luuro ɓokki hee. Ummiimi, njolnumi juuɗe am e nder luuro ɓokki hee, tawmi ko cakka kaa ! Mi ɓamii ka, coommi ka e tekkere am, ngarmi ɗo weendu ɗoo, coccumi ka, pawmi ka dow wutte am miɗa fadi ha ka saaɗa. Oo ɗoo debbo ina lootoo sara am. Mi ƴeɓtii cakka kaa miɗa yaha, miɗa hoota leydi amen. Tan haa oo ɗoo debbo luuki : “Ngaree, gujjo wujjii cakka am !” Holko mbaawmi haalde ? »

Yimɓe ɓee mbii : « Hay batte, ɗii kaawisaaji. » Daado wii Diiye : « Mi humanii ma e Yero : ngonaa jeewo, mi wona lemmbel. » Waaw-haala’en mbii : « Ko ɗoo nawliigu fuɗɗii. » Nguun ndimaagu ngu Daado holli, woni tan ko e rewɓe, alaa e worɓe, so kulle mum, so daabaaji mum… Yero woni laamɗo. Diiye woni deenoowo sirlu leydi. Daado woni nyaawoowo leydi ndii.

GASII

[/av_one_full]

BACCA JOOM

[av_one_full first]

– Wonnoo ɗoo, ko Bacca Joom.

O jibinaa e laamu, o mawni e laamu, o bewnaa bewre mawnde.

Bacca Joom mawni, wonii sagata timmuɗo. Baaba makko noddi mo, o wii mo : « Bacca am, jooni a wonii sagata, a yontii resde : waɗ feere ndesaa, ɗum ɓuri ittude. »

Bacca Joom yeewtidi e baaba mum haa njaɓdi e haala. Baaba makko wii yo o waɗ lappol, o yiiloo e njiimaandi mum, ɗo o yii debbo mo o yiɗi fof, o resa ɗum. Baaba makko wii : « Tuggude e funnaange ngenndi ndii, haa hiirnaange ngenndi ndii, ɗo njiiɗaa debbo mo njiɗɗaa fof, a hokkaama. »

Watulaaɓe Bacca Joom mbaɗi lappi haalande ngenndi ndii, wonde Bacca Joom ina yiiloo e njiimaandi baaba mum, ina ƴeewa debbo. Ɓe kaalani ngenndi ndii fof lajal, Bacca Joom yiiloto e nder ngenndi hee. Boombi e seemedɓe e diwɓe fof moorii, cinkii, nyaantii haa njooɗi, moni fof waɗi cuɗaari mum.

Lajal ngal timmi, tabalde ndee fiyaa, wi’aa janngo ko dawol Bacca Joom. Watulaaɓe ɓee mbaɗɗii pucci tintinde ngenndi ndii garal makko. Wuro fof haa­lanaa waktu Bacca Joom yettotoo ɗoon. Bacca Joom fini tawi teemedde tati puccu haɓɓaama ceŋaama labale. Sagataaɓe ndariima e naange, ina cabbii e Bacca Joom.

Awluɓe ina ngaskina, wammbaaɓe, kolli mum’en ina ŋuura.

Bacca Joom yaɓɓi e baylo, sakke sefi mo, o tawi maabal ina wettii, o jooɗii e geeŋorgal maama labbo. Sagataaɓe kooti e alkabeeje. O fiyi ngu jamɗe, gorbal fiyi daande, dimaaɗi nanngi e waali jam.

Ɓe ndawri yiilaade e njiimaandi Joom. Wuro fof ɓe njettii, ɓe tawa ina ari jaɓɓaade Bacca Joom, tawa sagataaɓe ina mbaɗɗii pucci, ina njeysa. Boombi ina mbaɗi lasal mum’en, seemedɓe ina mbaɗi lasal mum’en, pijirleeji belɗi ina pija, seteeji-seteeji !

Ɓe teddinaa kaaɗdi teddungal. Bacca Joom e wondiiɓe mum ɓee njiilnaa e wuro hee, ɓe kollaa ɓiɓɓe wuro ngoo. O woni ɗoon balɗe tati, o ɓenni wuro wonngo.

Bacca yiilii ngenndi ndii fof. Wuro fof, gurel fof ɓe naati, ɓe teddinee ted­dungal mawngal. O waɗii lewru e nder ngenndi hee. O arti. Baaba makko wii : « A yi’ii ɓiɓɓe Fulɓe haarɓe keddam dey, a yi’ii mo njiɗɗaa ? » O wii : « Baaba, mi yi’aani heen mo yitere darii. »

Yehi haa woni dumunna, suka debbo ari ɗoon e wuro hee. Debbo oo ko jooɗɗo no feewi sanne. Ndeke ko jinne ! O waxlii, o wonti neɗɗo. Nde Bacca Joom yiinoo mo tan, jarlibaa e makko sanne. Bacca Joom wii debbo oo : « Miɗa yiɗ-maa. » Debbo oo wii : « So aɗa yiɗi mi gilli dewgal, humanam. » Bacca Joom yeewtidi e makko, wii : « Kikiiɗe, ma mi are hiirde. »

Hiiri. Bacca Joom e goomu mum ngari mo hiirde. Ɓe toggi ataay, ɓe ngoni e yeewtidde ha ɓe kawri e haala. Bacca wii mo : « Ma mi haalan jinnaaɓe am, mi arda ƴamal. »

Bacca noddi Baaba mum e Neene mum, o wii ɓe : « Jooni dey mi yi’ii mo njiɗmi. » Baaba makko wii mo : « Hol oon ? » Bacca wii : « Debbo ina ari ɗoo ɗee ɗoo balɗe. Ko oon njiɗmi. »

Baaba makko wii mo : « Ko aan woni afo amen : so mi yi’aaka janngo, ko aan lomtotoo mi, ko aan wonata Joom ngenndi ndii. Bacca am, won ko mi faamaani e maaɗa. Mi wi’ii ma yo a yiilo e nder ngenndi hee, debbo fof mo njiɗɗaa, a hok­kaama. A waɗii lappol, lewru e nder ngenndi hee, wuro fof a naatii, a hollaama ɓiɓɓe ngenndi fof, a wi’ii a y’aani heen debbo mo njiɗɗaa… Holno laamɗo ngenndi laamortoo ngenndi ina nefa ɓiɓɓe ngenndi ? »

Neene makko wii mo : « Bacca am, ko njiɗɗaa fof, ko ɗuum njiɗmi. Kono ina wenyii, laamɗo ngenndi so ronkii mo yiɗi e ɓiɓɓe ngenndi. Onon ngoni Joom ngenndi ndii : fannyaade wonaa ko yooɗi e laamɗo ngenndi. »

Bacca Joom wii so humanaaka e mo o wii oo tan, ko o bartotooɗo. O wii o yiɗaa hay gooto so wonaa mo o wii oo. O geddi nyaamde e yarde. Siraa dow, sammaa les, o wii so wonaa o humanaa e debbo mo o wii oo tan ko o bartotooɗo. Joom haalani sehilaaɓe Bacca fof, yoo tef Bacca. Bacca salii. Mo o wii oo tan o humantee.

Jagge laamu Joom e watulaaɓe mum fof noddi Joom batu. Ɓe njooɗii. Mawɗo salndu laamu Joom ƴeɓti konngol. O wii : «Joom ko minen noddu maa batu. Laamu ngenndi ndii, gila e njaata’en, ko on Joom ngenndi ndii. Kono Joom ngenndi ndii meeɗaa fannyaade. Resata tan ko ɓii ngenndi ndii. So tawiino a wonaa laamɗo, mo ɓiya yiɗi fof, resan. Kono laamɗo ngenndi ndii resata tan ko ɓii ngenndi ndii. Ɓiya wi’aama tuggude e funnaange ngenndi ndii haa hiirnaange ngenndi ndii, mo yiɗi fof, yoo res. O waɗii lewru e nder ngenndi hee omo yiiloo, o wii o yi’aani heen mo o yiɗi ! Oo ɗoo suka debbo garɗo e ngenndi hee, en nganndaa to ummii, en nganndaa to jeyaa, en nganndaa ko addi mo. Holno laamɗo ngenndi walla koolaaɗo ngenndi resirta oon ? Jagge ngenndi, sirlu ngenndi. Wonaa to bannge lenyam-lenyamaagu, kono sirlu ngenndi ko ɓiɓɓe ngenndi poti reende ɗum. »

Cukko salndu Joom ɓami konngol, o wii : « Fannyaade laamɗo liɓii jappeeje laamuuji keewɗi, fusii mbaadiiji walla ŋariiji ngenndiiji keewɗi. »

Joom ƴeɓti konngol, o wii : « Ko kaalɗon koo ko goonga, kono haalooɓe Pulaar mbii : “Won ko mawɗo lelotoo yi’a, so suka dariima yi’ataa.” Ko njiiɗen koo, Bacca yi’ataa ɗum. Bacca ko cukalel, yi’ataa ko njiiɗen koo. Miin Joom, mi jibinaama e laamu, mi yi’ii laamu maama am, mi yi’ii laamu baaba am. Kono laamu heen fof jiidaa e laamu ngonngu nguu. Waɗi noon, ko laamu fof e jamaanu mum. Mi nanii haala mon, ma mi yaadu janngo e jagge ngenndi ndii tato, to sirlu ngenndi ndii, min naamnoo to oo debbo ummii, ko o woni, ko addi mo. Oon sahaa, mi jaaɓtoo on. »

Janngo mum, Joom e jagge ngenndi mum, ɓe njehi to koomaaji ngenndi ndii. Joom waɗi ko waɗannoo. Koomaaji e gallaaɗi mbaɗi kaawisaaji mum’en. Ɗi mbii mo : « Joom, min nganndii sabu garal mon ɗoo. Kono debbo mo ɓiya wii ina resa oo, o wonaa neɗɗo : ko jinne. Addi mo ko fusde laamu ngenndi ndii… Kono ɓiya oo faamataa ko kulɗon koo.

« Ɗaccee mo o humanee e debbo oo. So o dammbiima ha o dammbitiima, ma o wii omo yaa njillu, tee o jaɓataa yaadude e hay gooto so wonaa Bacca. So Bacca ina yaada e makko njillu, yoo naw puccu mon mbi’eteengu Mboolu nguu. Tottaa mo ɓoccooɗe tati, ina e fooɓre ɓokki hee : heen wootere ko ndiyam ; ndeya ko haayre, ndeya ko leɗɗe cukkuɗe. Mbi’aa mo, so ɓe njehii, nde o faayi fof, o fiya ɓoccoonde e leydi. Mi yiirii yitere am ɓuri mi nanirii nofru am. »

Joom arti yeewtidi e jagge mum, ɓe ndokkondiri hakkillaaji, ɓe njamiri yoo Bacca humane e mo wii oo.

Joom arti, noddi Bacca, o wii : « Bacca am, ko tikkuɗaa ? Ƴeew tan, Bacca am, ngenndi men ndii no wa’i yaajde. Ɓiɓɓe ngenndi ndii fof a hollaama, a yi’aani heen mo njiɗɗaa ! Jooni, mo njiɗɗaa oo, humane e mum. Minen, min njiɗan-maa tan ko jam e kisal ngenndi ndii.

Tabalde fiyaa, wi’aa janngo Bacca Joom ina humanee. Lenngi puɗɗii. Yontere haa dawdi e naange ko pijirleeji. Nyande Bacca Joom hurtinta ndee, boombi e sagataaɓe nyaantii haa njooɗi, edda nyaantungal fof waɗaama nyande mum. Pucci ina njeysa, bawɗi e buubaaji e kummballi awluɓe, e kolli wammbaaɓe, moni fof ina waɗa ko waawi.

Yannge dawi, ga’i e ndammiri fof ina mbaree. Pedane ina ngurwee, nyeenyɓe ina mbi’a : « Ɗum dey woni goonga : so aɗa wallee yoo taw aɗa waawi. » Bacca Joom hurtini. Yannge ngee welii sanne.

Debbo oo dammbii haa dammbitii, jooɗii hakke dumunna, o wii omo yaha njillu. O wii : « Bacca, en kumanaama hay gooto e lenyol am tawaaka. Jooni, njiɗmi ko njaaden nji’aa banndam’en, banndam’en njii-maa. » Bacca wii : « Munyo mi haalana Baaba am tintina ngenndi ndii, njaaden e yimɓe. » Debbo oo wii : « Alaa, njiɗmi ko enen tan ɗiɗo njehen. Miɗa anndi ko on laamɓe, on njahataa gooto. Kono miin, njiɗir-maa-mi tan ko gilli, wonaa ko a laamɗo, wonaa ko a ɓii laamɗo. Ko enen ɗiɗo tan njahata. »

Bacca ari haalani baaba mum e neene mum hono ko debbo oo wii koo. Neene makko wii : « Ɗuum dey ina haawnii ! Holno laamɗo yaarata to esum’en kanyum gooto ? Ɗuum meeɗaa waɗde. Jahoowo njillu yaadan e yimɓe. Ko naatmi ɗoo koo, mi meeɗaa yiide debbo ina yaa njillu kanyum tan e gorko mum, hay gooto yaadataa… Bacca am, ko minen ngoni rewɓe : won mo min moosanta, min pew­jata ko warde ɗum. »

Joom ndaari ɓe moosi. O wii : « Ina moƴƴi. Nde pellitɗaa yaade fof, ngaraa ɗoo. »

Neene mum Bacca wii : « Joom, nii accirtaa cukalel ngel yaha e nder ladde ? » Joom wii : « So mi yi’aaka janngo, ko kanko lomtotoo mi. Jooni o timmii sagata. Accu mo o yi’a kaawisaaji Aduna ɗum woni : so mi yi’aaka janngo, o annda no ngenndi jogortee. Mi wuurataa tan nyande fof waɗtude mo e laawol. Maa dany nde mi tawaaka. En keɓataa reende mo nyande kala. Accu o yi’a Aduna. »

Nyande ɓe njahata ndee, Bacca yehi waynaade Baaba mum. O yettii, o jooɗii, o wii : « Baaba, ko janngo subaka law min njahata, gila yimɓe pinaani. »

Baaba makko wii : « So aɗa yaha, haɓɓu Mboolu – puccu nguu – nawaa. Ndaa ɗee ɗoo ɓoccooɗe tati, nde njiiɗaa ko a heftinaani fof, toƴƴaa heen wootere e leydi.

Bacca Joom, nde wenndogini, haɓɓi Mboolu, ƴeɓti ɓoccooɗe ɗee waɗi e gafakke mum, waɗɗini debbo mum, ɓe njehi. Ɓe nyalli yaade, ɓe kiiri yaade, haa fajiri fuɗɗii seekaade. Bacca Joom wii : « Aan koy, ngenndi mon ina woɗɗi koy ! » Debbo oo wii : « Ɓooyataa jooni njettoɗen. » Bacca wii : « Holno njet­tortoɗen, mi nanaani ɗoo fof dille yimɓe ? So wonaa dille kulle e ciikaali come, alaa ko woni e ndee ladde. »

Haɓe kaala tan debbo oo woni e waxlaade ! Gite ɗee ngojji mbii coy ! O seerti e comci, o wonti jinne ! Tan Mboolu hiji diwi dow. Jinne diiri ina maɓɓa ɓe, tan Mboolu weeyi dow, naati e duule. Jinne wonti duleendu, weeyi abbii ɓe, yehi haa ɗeɓi ballaade ɓe, tan Mboolu tellii, muti e leydi. Jinne rewi heen, yehi haa ɗeɓi maɓɓude ɓe, tan Bacca fiyi ɓoccoonde e leydi, tan wonti maayo hakkunde maɓɓe. Jinne ruttii, addoyi wujo mum, horsi maayo ngoo, abbii ɓe. Jinne yehi haa yettii ɓe, ɗeɓi jawlaade laaci Mboolu, tan

Bacca toƴƴiti ɓoccoonde e leydi, wonti haayre hakkunde maɓɓe. Jinne ruttii, addoyi fulla mum, heli haayre ndee, abbii ɓe. Yehi haa ɓooyi, jinne heftii ɓe, ɗeɓi jawlaade laaci Mboolu, tan Bacca toƴƴi ɓoccoonde e leydi, wonti leɗɗe hakkunde maɓɓe. Jinne ruttii, addoyi jammbere mum, soppi leɗɗe ɗee, abbii ɓe.

Nde jinne yettotoo ɓe taw Bacca naatii wuro. Tan Mboolu hiji, sagataaɓe laawii. Mboolu yettii galle Joom, diwi tata, jooroyii hakkunde galle Joom. Ngu fiyi daande, kanngu fof hangu leppi ndiyam. Comci Bacca fof, henndu e kaaƴe e leɗɗe ceekii haa laaɓi cer. Joom ina jooɗii e jaayorgol mum. O wii : « Bacca, aan koy ese’en teddinii ma koy !.. »

Bacca tellinaa, hokkaa wudere disa mojii, ina sinnya ger-ger, omo gumaa, o waawaa haalde. Joom wii : « Yaa suudu maa, haa pooftaa, njeewtanaa mi njillu mon. »

Yummum Bacca addi leɗɗe, woni e urde Bacca. Bacca lelii, ɗaanii haa kulol ummii e mum, o ari, o jaŋtanii baaba makko e neene makko no o waɗdi e debbo makko. Baaba makko wii : « Bacca am, sirlu ngenndi ko jagge ngenndi. Laamu ngenndi yoo taw ko ɓiɓɓe ngenndi lammini. Ndeena ŋari ngenndi e mbaadi ngenndi haɗataa liggodaade kala ngenndi. »

[/av_one_full]